Priroda kao prostor zdravog odrastanja

Zašto je danas važnija nego ikad?

Djeca su oduvijek učila kroz istraživanje. Penjanje na stablo, skupljanje kamenčića, promatranje kukaca ili gradnja "kućice" od grančica nisu samo igra – to su iskustva kroz koja dijete razvija maštu, uči rješavati probleme, jača samostalnost i stvara odnos prema svijetu koji ga okružuje.
U današnje vrijeme, kada djeca provode sve više vremena u zatvorenim prostorima i pred ekranima, priroda postaje jedan od najvrjednijih saveznika njihova zdravog razvoja. Istovremeno, klimatske promjene podsjećaju nas koliko je važno ponovno uspostaviti blisku vezu s prirodom i razvijati svijest da je njezino očuvanje ujedno briga za vlastito zdravlje i zdravlje budućih generacija.
Priroda potiče dječju kreativnost

Brojna istraživanja posljednjih godina pokazuju da boravak u prirodi pozitivno utječe na dječji kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj. Posebno se ističe razvoj kreativnosti – sposobnosti stvaranja novih ideja, pronalaženja različitih rješenja i maštovitog razmišljanja.
Za razliku od gotovih igračaka, koje često imaju unaprijed određenu svrhu, priroda nudi bezbroj mogućnosti. Grana može postati čarobni štapić, brod ili most, kamen može biti blago ili dio svemirskog krajolika, a nekoliko listova može postati umjetničko djelo. Upravo takva otvorena igra potiče dječju maštu, originalnost i fleksibilnost mišljenja.
Djeca koja imaju priliku slobodno istraživati prirodne prostore često pokazuju veću znatiželju, lakše surađuju s drugima i razvijaju samopouzdanje jer sama pronalaze rješenja i donose odluke tijekom igre.

Dobrobiti koje osjećaju djeca – ali i odrasli

Vrijednost prirode ne očituje se samo u razvoju djece. Kontakt sa zelenim površinama doprinosi boljoj koncentraciji, smanjuje stres i napetost, potiče tjelesnu aktivnost te pozitivno djeluje na mentalno zdravlje ljudi svih dobnih skupina.
Boravak u prirodi aktivira sva osjetila – promatramo boje i oblike, slušamo zvukove, osjećamo mirise i različite teksture. Takva iskustva djeluju umirujuće, pomažu oporavku od svakodnevnog stresa te potiču osjećaj povezanosti s okolinom.
Djeca pritom razvijaju odnos poštovanja prema živom svijetu, dok odrasli često upravo u prirodi pronalaze prostor za odmor, ravnotežu i obnovu energije.
Klimatske promjene mijenjaju naše okruženje

Posljednjih godina sve češće svjedočimo dugotrajnim toplinskim valovima, sušama i drugim posljedicama klimatskih promjena. Visoke temperature ne predstavljaju samo izazov za okoliš nego i za fizičko i mentalno zdravlje ljudi, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Zelene površine imaju važnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama. Drveće pruža hlad, ublažava učinak urbanih toplinskih otoka, poboljšava kvalitetu zraka i stvara ugodnije prostore za boravak tijekom ljetnih mjeseci. Istovremeno, upravo boravak u prirodi razvija osjećaj odgovornosti prema okolišu. Djeca koja odrastaju u kontaktu s prirodom češće razvijaju navike koje pridonose njezinu očuvanju i kasnije u životu pokazuju veću spremnost na odgovorno ponašanje prema okolišu.
Briga o prirodi zato nije samo pitanje ekologije – ona je i ulaganje u javno zdravlje.

Svakodnevni mali koraci

Za dobrobiti prirode nisu potrebni veliki izleti niti posebni programi. Dovoljni su svakodnevni trenuci provedeni na otvorenom – šetnja parkom, igra na livadi, istraživanje šume, promatranje mora ili skupljanje prirodnih materijala za kreativne aktivnosti.
Roditelji, bake i djedovi, odgojitelji i učitelji mogu djeci pomoći tako da im ne nude uvijek gotova rješenja, već prostor za istraživanje, postavljanje pitanja i slobodnu igru. Upravo tada nastaju najvrjednija iskustva, razvijaju se mašta, otpornost i osjećaj povezanosti s prirodom.
Zdravlje počinje odnosom prema prirodi

Briga o zdravlju ne podrazumijeva samo pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost ili liječničke preglede. Ona uključuje i stvaranje okruženja u kojem djeca mogu slobodno istraživati, učiti i razvijati svoje potencijale.
Priroda nije samo mjesto za odmor ili rekreaciju. Ona je učionica bez zidova, prostor koji potiče kreativnost, jača mentalno zdravlje i razvija osjećaj odgovornosti prema svijetu u kojem živimo.
U vremenu klimatskih izazova možda je upravo povratak prirodi jedan od najvažnijih koraka koje možemo učiniti – za zdravije djetinjstvo, zdraviju zajednicu i zdraviju budućnost svih nas.


Ilaria Suman, psihologinja Zdravog grada Poreč-Parenzo