Regionalna konferencija „Izazov promjene“ okupila gotovo 600 sudionika

Na ovogodišnjem izdanju najveće regionalne financijske konferencije Izazov promjene, koja se odvija pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, sudjelovalo je gotovo 600 predstavnika financijske industrije, investicijske zajednice i regulatornih institucija iz Hrvatske i inozemstva. Konferenciju tradicionalno zajednički organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza, a njezin program i ove je godine otvorio prostor za razmjenu mišljenja o najvažnijim gospodarskim i tržišnim kretanjima. Time je Izazov promjene još jednom potvrdio svoju važnost kao mjesto povezivanja domaćih i međunarodnih sudionika financijskog tržišta te rasprave o promjenama koje oblikuju njegov daljnji razvoj.
Konferenciju su otvorili Kristijan Buk, predsjednik UMFO-a, i Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, koji su u uvodnim obraćanjima istaknuli važnost otvorenog dijaloga i suradnje među ključnim sudionicima financijskog tržišta za njegovo daljnje unaprjeđenje i prilagodbu novim okolnostima.
„Sustav koji radi nije sustav koji je gotov. Zakonske izmjene na snazi od 2024. godine otvorile su fondovima alternativna ulaganja, infrastrukturu, privatni kapital i, po prvi put, izravna ulaganja u nekretnine. Na konferenciji sudjeluju ljudi iz najvećih svjetskih investicijskih kuća i domaćih fondova privatnog kapitala, što nije slučajno. Hrvatski mirovinski novac postao je partner kojeg se ozbiljno shvaća. Liberalizacija ulaganja mora ići postupno, uz stručnost i odgovornost. Ali mora ići dalje, jer širi izbor kvalitetne imovine znači bolje dugoročne prinose i bolje raspoređen rizik za članove“, naglasio je Kristijan Buk.
„Kada smo prije 15 godina udružili snage s Udrugom mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava u kreiranju ove zajedničke konferencije i dali joj ime Izazov promjene, nismo mogli niti zamisliti u kojoj će mjeri promjene doista postati izazov i dio naše svakodnevice, u gospodarstvu, tehnologiji, financijama i poslovanju. Konferencija Izazov promjene iz godine u godinu ruši rekorde u broju govornika i sudionika iz financijske i poslovne zajednice, što pokazuje da je razmjena znanja i iskustava, i to uživo, posebno vrijedna upravo u ovom vremenu kada se stvari mijenjaju brže nego što smo naviknuli. Kao Zagrebačka burza želimo nastaviti doprinositi razvoju tržišta kapitala i stvarati prostor u kojem hrvatske kompanije mogu pronaći kapital za rast i razvoj, a investitori kvalitetne prilike. Vjerujem da upravo u razdobljima promjena tržište kapitala može imati još važniju ulogu, a na nama je izazov da ih ne dočekamo nespremni nego u njima prepoznamo prostor za napredak“, izjavila je Ivana Gažić.
Sudionicima konferencije Izazov promjene obratio se Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija koji je istaknuo: „Naš razvojni put bio je obilježen integracijskim procesima. Danas smo na razini snažnog rasta gospodarstva, ali koje će se teško nastaviti razvijati bez razvijenog tržišta kapitala.“ U tom je kontekstu naveo i kako se nada da će i inicijativa vezana uz investicijski račun potaknuti veći broj građana da koriste ovu mogućnost te ih dodatno potaknuti da se uključe u tržište kapitala. Dodao je i kako je interesantno da su se najvrijednije transakcije na tržištu kapitala u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj dogodile poljoprivredno-prehrambenom sektoru, što svjedoči o razvojnom putu kojim je Hrvatska krenula.
Melita Čičak, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u svom je govoru istaknula: „Razgovor o izazovima promjena važniji je nego ikada budući da demografska kretanja, dulji radni vijek, stanje na tržištu rada, geopolitička situacija i razvoj umjetne inteligencije mijenjaju način na koji razmišljamo o budućnosti. Temeljni zadatak mirovinskih fondova je osiguranje sustava koji mora biti održiv, otporan i prilagodljiv svim izazovima. Danas u Hrvatskoj imamo 1,24 milijuna umirovljenika te 1,8 milijuna osiguranika. Sustav se još uvijek temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, a i vrlo je mali broj umirovljenika koji su u mirovinu stigli s 40 godina radnog staža“.
Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e, u svojem je izlaganju istaknula: „Iako se omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika značajno popravio, kapitalizirana mirovinska štednja je izuzetno važna. Također, ona je i značajan izvor kapitala za hrvatsko gospodarstvo. Fondovi su važan investitor, ali ne smijemo zaboraviti da je njihova uloga osigurati bolju budućnost naših umirovljenika. Nas fokus će biti dobrovoljna mirovinska štednja, ali i daljnji razvoj financijske pismenosti kako bi svi građani, a pogotovo oni koji odlaze u mirovinu, potpuno razumjeli svaki svoj izbor i odluku te njihov utjecaj na budućnost“.
Ante Žigman, guverner Hrvatske narodne banke, naglasio je: „Neizvjesnost u globalnom gospodarstvu i dalje je vrlo velika, no hrvatsko je gospodarstvo dosad pokazalo zavidnu otpornost na niz vanjskih šokova. Očekujemo da će se inflacija u razdoblju pred nama postupno usporavati, ali glavni rizici za nepovoljniji inflacijski scenarij i dalje proizlaze iz mogućeg daljnjeg zaoštravanja sukoba s Iranom te nepovoljnih vremenskih prilika koje mogu dodatno pojačati pritiske na cijene“.
Gerhard Schwarz, voditelj strategije za dionička tržišta u Baader Bank AG, predstavio je makroekonomske trendove u Europi i njihov utjecaj na financijska tržišta. Veliku pozornost sudionika konferencije Izazov promjene privukao je panel Plavo-zelena ekonomija: Od polja do obale: investicije koje mijenjaju Hrvatsku na kojemu su sudjelovali Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Marko Pipunić, predsjednik Uprave i osnivač Žito Grupe, Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere i Vanja Vlak, član Uprave i Investicijskog odbora društva BOSQAR d.d. i glavni financijski direktor BOSQAR INVEST grupacije. Rasprava je otvorila pitanje kako investicijama, inovacijama i odgovornim upravljanjem resursima dodatno osnažiti domaće gospodarstvo, ali i kako povezivanjem različitih sektora stvoriti nove prilike za rast. Poseban naglasak bio je na ulaganjima koja mogu povećati dodanu vrijednost domaće proizvodnje, unaprijediti konkurentnost hrvatskih kompanija te istodobno pridonijeti održivijem i otpornijem gospodarstvu.
Nastavak konferencije donio je niz rasprava i panela o promjenama koje oblikuju investicijsko okruženje i budućnost tržišta kapitala. U središtu su bili privatni i alternativni kapital te mogućnosti koje otvaraju ulaganja u uvjetima ubrzane tehnološke transformacije i sve veće primjene umjetne inteligencije. Govorilo se o novim investicijskim modelima, razvoju ETF-ova i digitalnih investicijskih rješenja te o tome kako se mijenjaju navike i očekivanja ulagača. Posebna pozornost posvećena je ulozi privatnog kapitala u financiranju poslovnih projekata i stvaranju uspješnih domaćih kompanija, kao i prilikama za ulaganja u srednjoj Europi u uvjetima gospodarske i geopolitičke fragmentacije. Rasprave su obuhvatile i budućnost mirovinskog sustava, posebno pitanja trećeg stupa i faze isplate, dok se govorilo i o regulatornim trendovima, usklađenosti i nadzoru tržišta kapitala kao važnim pretpostavkama njegova stabilnog i održivog razvoja.